Koje dijelove tijela treba zaštititi prije polaska na vožnju!!!

Koje dijelove tijela treba zaštiti u vožnji?

Svaki pad je jedinstven. To kotrljanje po
asfaltu dok vam dijelovi tijela udaraju o prometnicu ne može se ponoviti,
svakako - ni ne želimo ponavljati. Na kraju, kada se zaustavimo, i kada
adrenalin polako prestane zatomljavati bol, ostaje vidjeti koliko smo nastradali.
Svaki pad
boli, neki bole jako, a neki još više. Ukoliko želite saznati o statistikama ozljeda
u prometnim nezgodama i o opremi koja bi mogla smanjiti mogućnost nastanka
ozljeda, pročitajte ovaj članak.

Ovo je ustvari više priča o vozaču nego o opremi. U ovoj
priči nećemo favorizirati niti jedan dio opreme, niti ćemo govoriti o razlikama
kakvoće opreme. Zašto postavljam takovo stanje stvari? Pa zato što netko nema
protektore na rukavicama, a neki imaju. Netko ima kombinezon, a netko „flip up”
kacigu; sto bikera – sto načina zaštite. Svatko od nas ima neki dio opreme po
svojim afinitetima i u krajnjoj liniji, po slobodnom izboru ili cijenovnom
rangu. Ovo je uopćena priča o opremi koja spjrečava određene vrste ozljeda na
određenim dijelovima tijela. Evo, gledam kako sam nazvao temu i pade mi na
pamet da ustvari tijekom vožnje trebamo zaštitu od dvije stvari. To su hladnoća
i eventualni predmeti koji nam mogu smetati u vožnji (insekti, kamenčići koji
ispadaju iz kamiona ili kiša koja pada sa neba....etc.). Pravo pitanje je, koje
dijelove tijela trebamo zaštititi pri padu ili nesreći? E tu na scenu dolaze
one dosadne statistike, ozljede i ona slika čovjeka koji trpi raznorazne
ožiljke (tjelesne i psihičke). Razmišljao sam o ozljedama koje sam viđao i koje
su tipične, odnosno koje se često događaju. Onda sam našao par zanimljivih web
stranica koje se bave istraživanjima sigurnosti u prometu i preventivno utječu
na izbor moto opreme.

Još uvijek čitate? A ona tema s Vladekovim golišavim curama
i motorima?

Ozljede koje su nastale padom s motora ili u prometnim
nezgodama u kojima su sudjelovali motociklisti često bivaju izuzetno ozbiljne i
opasne po život. Na sreću, učestalije su one situacije kada vozač ili suvozač nakon
pada ne izgube život, ali pretrpe značajne ozljede na određenim dijelovima tijela.
Jedina ozljeda koja oštećuje cijelo tijelo podjednako - je stradanje u požaru.
Svaka druga će dovesti do različitog raspoređivanja ozljeda po tijelu. Pad s motora,
po svojoj specifičnosti ima različit nepovoljni utjecaj na određene dijelove tijela,
dok su za ozljede nekih dijelova tijela potrebni sticaji baš čudnih okolnosti.
Na početku (nije valjda ovo još jedan početak?? pitate se vi...) ćemo napravi
najgrublju podijelu ljudskog tijela. Biti će to podijela na prednji i zadnji dio
tijela (zvučim kao mesar u kanibalističkoj komuni). Druga podijela: četiri zone
tijela koje treba zaštiti na određene načine; noge, ruke i glava su predmet
posebne priče, nju ćemo na kraju.

1. Zona - Preporučuje se zaštita tvrdim
protektorima

2. Zona - Ovu zonu treba štiti s više slojeva
materijala otpornih na oštećenja.

3. Zona - Ove zone imaju
relativno mali rizik za ozljedu koja nastaje trenjem.

4. Zona - Materijal koji se upotrebljava za zaštitu
ove zone može biti upotrebljen za prozračivanje ili elastičnost.

Prednji dio tijela

1. Zona

Ramena -
Ramena su pogođena u 19% svih nezgoda. Povreda mekog tkiva u 12% i frakture u
7% padova. Zbog ovako velikog udjela u nesrećama to je svaki peti slučaj. Logično
da je po Euporpskom standardu za zaštitinu opremu obvezna uporaba protektora u
zaštitnoj opremi za motocikliste.

Koljena
- Koljena su pogođena u 50% svih nesreća, i to 46% ozljede mekog tkiva, a u 4%
slučaja su u pitanju frakture. Protektori? Obvezno!

Potkoljenica
– Potkoljenica (i skočni zglob) se shebe u 46% nezgoda i to 31% je guljenje a
15% lom. 15% !!!!! Nosite protektiranu
obuću (i odjeću), posebno ako idete na vožnju zahtjevnijim terenom.

2. Zona

U drugu zonu upadaju podlaktice
i nadlaktice, zatim butine i vanjski dijelovi koljena.

3. Zona

Nadlaktica -
Nadlaktica strada u 14% nesreća. 11% su povrede mekog tkiva, a ostatak su
frakture.

Lakat -
Lakat se rokne u 15%, a puca u 3% nesreća, ostatak su guljenja.

Podlaktica -
22% nereća, u 15% guljenje a u 7% puca.

4. Zona

Vrat -
Vrat strada u svakoj desetoj nesreći, a frakture se događaju u 3% slučajeva.

Prsa -
Povrede prsa su prisutne u 19% nesreća. Relativno rijetko se događaju unutarnje
ozljede. Svakako da se ove vrste ozljedae događaju u koliziji s drugim vozilom.
Imajte na umu kako postoji točka poslije koje niti jedna zaštita nije moguća,
jedini način je izbjegavanje...

Trhuh - Povrede trbuha nisu česte, ali mogu biti izuzetno komplicirane.

Događaju se u oko 14% slučajeva.

Zdjelica -
Skoro polovina vozača koji su imali povrede zdjelice, imali su i povrede unutarnjih
organa. Povrede zdjelice mogu se dogoditi prilikom udarca u drugo vozilo kao i
pri padu.

Butina -
Butina strada u 34% slučajeva, a jedan od deset vozača koji pretrpe prometnu
nezgodu slome butnu kost. Ponavljam,
postoji točka poslije koje jednostavno niti jedna zaštita nema smisla, ali je
dobro imati zaštitu zbog smanjenja intenziteta ozljeda i zbog sprječavanja onečišćenja
rane.

Ključna kost –
strada u 28 % slučaja; dovoljno teške ozljede koje ne trebaju dodatna
pojašnjenja.

Leđa

Jedina “spojna” točka sa 1. zonom je lakat. O njemu smo
već pričali. Leđa su, sa druge strane prilično pogođena dodirima i trenju zbog same
konstitucije ljudskog tijela. Pri padu se često instiktivno sklupčamo, a tada
su leđa najranjivija.

Stopalo i zglob
na nozi - Statistike pokazuju da će se kosti stopala puno rjeđe slomiti
nego što će tetive pretrpjeti oštećenje. Zglob često strada pri
udarcu u drugo vozilo, kao i pri padu motora na vozača.

Glava, šaka, stopalo.

Glava - Glava
strada u 48% nesreća. 40% povrede su mekog tkiva i 8% fraktura. Nema smisla
stavljati kacigu ukoliko je čvrsto ne vežete.

Šake - Ozljede
šake događaju seu 30% nezgoda, a samo u 3% su u pitanju frakture. Činjenica da
mnogi vozači nose rukavice bitno je utjecala na smanjenje postotka ozljeda
šake. Nošenje rukavica je izuzetno bitan čimbenik u općoj sigurnosti, jer šaka
slabije reagira ukoliko je smrznuta ili mokra.

Zaključak?

Zaštitna oprema za
motocikliste nikako nije estetska kategorija. Proizvođači opreme, prije
nego izdizajniraju kroj, moraju, ali MORAJU
postaviti određene zaštitnematerijale na određena mjesta. U suprotnom moraju,
ali MORAJU navesti da se oprema ne
smije koristiti u zaštitne svrhe. Niti jedna oprema, nažalost ipak nije namjenjena
da sigurno spasi život vozača. Između to dvoje mora postojati razumijevanje.
Vozač treba razumjeti da mu protektori ne jamče život poslije pada, a oprema
treba biti tako izvedena da dozvoljava vozaču jednostavno i sigurno upravljanje.
To bi bila kratka tema o „dijelovima tijela vozača” koji mogu nastradati...
Neke stvari zaista treba podebljati
i nadam se da ćete bar ovo zapamtiti:

Postoji točka poslije koje niti jedna zaštitina oprema
nema smisla.

c/p: najzli

» treba li komentar